Mislite da je to malo pretjerano, da netko ima bujnu maštu i pokušava se našaliti s vama? Da je riječ o znanstvenoj fantastici? No, nažalost nije! U ovom ćemo tekstu predstaviti neke od najčešćih načina i metoda kojima nas prate iz različitih interesa (najčešće iz komercijalnih).
Metoda prepoznavanja lica
Među prvim trgovcima, uz koje se povezala upotreba ove moderne tehnike bio je britanski, kod nas relativno dobro poznati, Tesco. Nakon provedenog opsežnog istraživanja potrošača, dnevne novine Guardian su izvijestile da je navedeni trgovački lanac u svoje trgovine ugradio naprednu tehnologiju skeniranja lica kupaca, prvenstveno u marketinške svrhe. Na kraju ovog slučaja rečeno je kako je ipak riječ o uobičajenom sigurnosnom sustavu kamera. Rasplet slučaja nije iznenađujući, no nisu samo trgovine te koje koriste napredne, ali ujedno i kontroverzne metode, već su i lanci benzinskih postaja koristili sustav kamera koje skeniraju oči i određuju dob i spol korisnika kako bi što učinkovitije pozicionirali reklame na benzinskim pumpama.
Razumljivo je da je teško tvrditi tko je bio začetnih ovakvih praksi pošto se tvrtke ne hvale kada provode neuromarketinške studije ili etički kontroverzne metode. No, jasno je da svjedočimo ekspanziji ovakvih i sličnih metoda i sistema. Lanci trgovina ih ne koriste samo kako bi što bolje upoznali kupce, nego i da identificiraju VIP kupce i potencijalno dobrostojeće kupce od čije će ponovljene kupnje imati logične koristi, nego i iz prozaičnijih razloga. Pomažu im i u borbi protiv lopova.
Hakiranje kroz web kameru
U svibnju 2014. u SAD-u je uhićeno 90 osoba za koje je naknadno dokazno članstvo u organizaciji poznatoj kao "Blackshade's". Organizacija je proizvela i prodala software koje je omogućavao hackerima pristup računalima s operacijskim sustavom Windows i kontrolu nad web kamerama velikom broja korisnika. Detalj koji je privukao najviše pažnje u ovom velikom slučaju bila je zapljena golišavih fotografija američke Miss Teen, što je u konačnici rezultiralo pritvaranjem počinitelja - studenta.
Navedena organizacija sveukupno je prodala tisuće kopija sofisticiranog programa i zaradila nekoliko stotina tisuća dolara. Uz američku misicu, oko 700 000 ljudi diljem svijeta bilo je žrtva hakerskog divljanja. U drugim slučajevima, hakerske su skupine dobile pristup tipkovnici a time i lozinkama, datotekama i snimkama zaslona.
Lažni telefonski tornjevi
Prije otprilike 4 godine u Americi su se počele širiti glasine o postojanju, navodno, lažnih, telefonskih tornjeva. Čovjek po imenu Aaron Turner, vlasnik tvrtke koja se bavi mobilnom zaštitom, primijetio je telefonske tornjeve čudnog izgleda. Turner je saznao da su tornjevi najgušće raspoređeni u Pennsylvaniji i Washingtonu te da mogu hakirati u mobilne telefone korisnika i prekinuti njihovu komunikaciju. Izvorna namjera ovog nadzora obavijena je velom tajne, a sumnje padaju na savezni program nadzora ili međunarodni program špijunaže. Američka unija za ljudska prava (ACLU) objavila je kartu na kojoj je prikazano u kojim to državama građani moraju računati s potencijalnim nadzorom preko telefonskih tornjeva i mjesta, na kojima mogu biti sasvim mirni obavljajući privatne ili poslovne razgovore.
Azijski računalni napadi
U listopadu 2014. Washington Post je izvijestio da je tim sigurnosnih stručnjaka prepoznao sofisticiranu kinesku skupinu za cyber špijunažu pod imenom Axion koja je bila usmjerena na računala zapadnih korporacija te vladinih i javnih institucija s ciljem prikupljanja i izvlačenja važnih informacija o domaćim i inozemnim političkim i trgovačkih namjerama. Prema FBI-ju riječ je o kineskoj skupini sponzoriranoj od države koja se nadovezuje na slične, prethodno otkrivene hakerske napade iz istog područja. Skupina Axion je na opisani način djelovala godinama, i tijekom tog vremena je sistematično bila usmjerena na specifične gospodarske i ekonomske interese zapadnih zemalja. Njihov način rada je relativno jednostavan. Infiltriraju se u računalo nekog od zaposlenika određene tvrtke ili institucije i potom pokušavaju pristupiti sistemu ili stranici koja sadrži osjetljive i vrijedne podatke.
Industrijska špijunaža
Vjerojatno ste čuli za industrijsku špijunažu. No, biste li rekli da su poslovne konferencije tipično i prilično uobičajeno mjesto za industrijsku špijunažu? Međunarodne špijunske skupine itekako su svjesne da su podaci o zaposlenicima najugroženiji, čim napuste ured, dakle posebice kada su na putovanju. Poslovni, tehnički ili znanstveni skupovi, stoga su itekako prikladna meta za dobivanje povjerljivih informacija putem špijunaže.
Kojih se mjera opreza savjetuje pridržavati da ne bi postali laka meta industrijske špijunaže? Korištenje sredstava protiv krađe na poslovnim računalima kao što je, primjerice, alarm. Provjerite jesu li vaše osjetljive informacije na poslovnom računalu, prikladno šifrirane i zaštićene. Kod medija za pohranu se savjetuje korištenje jedinstvenog softwarea kao što je primjerice Truecrypt. Slično je i s mobilnim podacima koje će dodatno zaštiti odgovarajuće aplikacije. I još jedan savjet ne korištenje računala na mjestima gdje svatko može vidjeti što radite.
Kako se zaštititi?
Prestati ići u trgovinu, podizati novce na bankomatu, riješiti se pametnog telefona, vratiti se na dopisivanje pismima i faksom ili bolje rečeno ne micati se iz ureda, vjerojatno bi bilo najbolje rješenje. Što možemo savjetovati s obzirom na niz različitih sofisticiranih i naprednih tehnika (u članku je predstavljen tek mali dio njih) s kojima nas se promatra, kako u stvarnom tako i u cyberu svijetu? Budimo informirani i oprezni, no ne i paranoični...
Korišteni izvori:
https://www.makeuseof.com/tag/top-5-ways-spied-every-day-dont-know/
https://pixabay.com/
.png)
.png)
.png)
.png)